Home / Autorski članci / Rimski most na Pladništu kraj Ilidže

Rimski most na Pladništu kraj Ilidže

e2
image-881

Rimski most je jedan od prepoznatljivih turističkih simbola Općine Ilidža. Motiv mosta se nalazi i na grbu pomenute općine.

Most se nalazi na rijeci Bosni nedaleko od Ilidže, na starom danas napuštenom putu, a odmah do magistrale koja vodi prema Blažuju. Rimski most je jedan od četiri stara kamena mosta na području Sarajeva, koji su još uvijek sačuvani.

Ne zna se tačno kada je ovaj most nastao. U blizini mosta nije postojalo nikakvo naselje koje je bilo privremenog ili trajnog karaktera. Može se pretpostaviti da je zbog kontinuiteta života na prostoru Ilidže (od neolitičkog perioda pa do današnjih dana) postajao neki most koji je omogućavao prelaz sa jedne obale na drugu. Još uvijek nema arheoloških nalaza koji bi ovu tvrdnju potvrdili. Most je morao postojati u srednjem vijeku zbog trgovačkog puta koji je prolazio kroz to područje i povezivao Dubrovnik sa srednjom Bosnom.

Most će se prvi put pomenuti u XVI vijeku. Čuveni putopisac Benedikt Kuripešić koji je prolazio ovim krajevima oko 1530. godine, nije spomenuo most.  Nekih dvadesetak godina kasnije, mletački poslanik Katarin Zeno, piše o mostu. Tako on spominje da postoji kameni most na rijeci Bosni, koji ima sedam lukova. Katarin Zeno je ostavio prvi pisani spomen o mostu.

Kao što je ranije rečeno, ne znamo ko je podigao most. Ipak, znamo da je most bio veoma značajan kao jedna od glavnih komunkacijskih čvorišta koja su povezivale grad sa drugim mjestima.

Zahvaljujući arzuhalu (molbi), iz 28. V 1762. godine, saznaje se da je njegovu obnovu naložio Rustem paša-Hrvat.

U njoj su građani Sarajeva zatražili od bosanskog vezira da se most popravi. Molba glasi:

Ovom sudu pristupili su ulema, age i esnafske ćehaje i izjavili da je most na glavnom putu za Mostar i Travnik kod Blažuja na rijeci Bosni oštećen, pa predstavlja za prolaznike veliku poteškoću, a osobito za one siromašnije koji u grad nose poljoprivredne proizvode i druge stvari. Stanovnici okolnih sela obavezuju se da će dati pomoć u radnoj snazi i most dovesti u prvobitno stanje. Ovaj arzuhal podnosi se vašoj preuzvišenosti (bosanskom veziru) da bi izvoljeli odobriti potrebne radove i sredstva za opravku. 5. zilkade 1175 (28. V 1762). Sarajevski kadija Muhamed“

Most je napravljen od klesanih kamenih blokova. Ti blokovi čine donju strukturu mosta i imaju polukružno zasvedenih sedam lukova. Dužina prilazne rampe mostu sa istočne strane je 85,30 m. Dužina mosta iznosi 52,10 m, širina sa korkalukom 4,55 m, a visina mosta na najvišem mjestu oko 4,50 m .

Most ima 6 riječnih oslonaca koji na  uzvodnoj, jugozapadnoj strani imaju ledobrane-ledolomce, a treći mostovski oslonac na nizvodnoj strani ojačan je zidanim kontraforom od kamena koji je prislonjen uz čeoni zid mosta.

Korkaluk je od čeonog zida mosta vizualno odvojen izvedbom jednostavno profiliranog kamenog vijenca, a lukovi su u odnosu na čeone zidove mosta diskretno uvučeni.

U nizvodnom korkaluku ugrađena je rimska spolija, kamena ploča na čijoj površini se nalazi plitki reljef, zbog čega se ovaj most u narodu često naziva i Rimskim mostom. O tom reljefu nema podataka u dostupnoj literaturi. Na reljefu je prikazana naga figura u stojećem položaju, lijeve noge prekrižene preko desne, sa desnom rukom podignutom iznad glave i lijevom rukom prekriženom preko grudi. Postoji velika mogućnost da je upravo zbog toga ovaj most prozvan Rimski iako je izgrađen za vrijeme Osmanskog carstva.

U prošlom stoljeću, preko mosta se je odvijao motorni kolrski saobraćaj. Povećanjem inteziteta korištenja mosta, konstrukcija mosta je dovedena u teško stanje.

Početkom 80-tih godina 20 stoljeća, stručnjaci Gradskog zavoda za zaštitu i uređenje spomenika kulture, evidentirali su deformiranost i rastrešenost dijelova zidova, svodova kao i prisustvo dva stabla, koja su uzrokovala razmicanje većih poteza zida. Time je konstatirano da se uništeni komadi nadomjeste novim komadima klesanih od kamena hreša. Izvršena je restuaracija kaldrme, zatim saniranje i restauracija elemenata vijenaca i korkaluka. Bilo je potrebno da se ukloni zemljani natpisi na obalnim osloncima mosta.

U drugoj fazi restauracije, izvršeno je uređenje prilaza mostu, sanacija i ispravljanje kamenih podzida na zapadnom prilazu mosta, skidanje dobetoniranih dijelova, kao čišćenje i fugovanje lica zidova.

Od 1986. godine, pa do danas, most je pretrpio manja oštećenja uključujući oštećenje na kolovozu mosta i na čeonim zidovima.

Rimski most je stavljen na Privremenu listu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, pod nazivom Most Plandište i rednim brojem 528.

Most u Plandištu se nalazi unutar I zaštitne zone (zona najstrožijeg režima zaštite) zaštitnog područja izvorišta vode za piće u Sarajevskom polju.

Na stranicama komisije za očuvanje nacionalnih spomenika (http://www.kons.gov.ba) možete pročitati više detalja o mostu.

 

The following two tabs change content below.

Edo Mešić

Latest posts by Edo Mešić (see all)

Check Also

Rimske terme u Laktašima

  U rimskom društvu postojalo je mesto na kome je i ženama i muškarcima podjednako …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Powered by themekiller.com