Home / Svjetski lokaliteti / Značajke lokaliteta Desilo

Značajke lokaliteta Desilo

U kršnom ambijentu, na jugu Hercegovine, u blizini Čapljine smješteno je Hutovo Blato. 1995. godine proglašen je parkom prirode, zbog svoje kulturne zbilje, mediteranskih klimatskih odlika i izobolja vode koja stvara pogodno mjesto za obitavanje. Izvor Desilo, zimi i u proljeće je aktivan te voda teče kroz kršne stijene do Popova polja i okolice.

Starosjedioci sela Bajovca uvjereni o legendi potpljenog grada na vrelu Desila, amaterskim iskopavanjem, pri niskom vodostaju vadii su amfore, međutim, one nisu izvađene u cijelosti. Tada je pronađeno nekoliko grla i čepova amfora, datirani u 2. i 1. st. pr. Kr.

Desilo – Hutovo Blato, 1 faza istraživanja: ulomci amfore na dnu jezera Preuzeto s: Vesna Zmaić, Igor Miholjek: Podvodna arheološka istraživanja lokaliteta Desilo – Hutovo blato
Desilo – Hutovo Blato, 1 faza istraživanja: ulomci amfore na dnu jezera
Izvor: Vesna Zmaić, Igor Miholjek: Podvodna arheološka istraživanja lokaliteta Desilo – Hutovo blato

 

S obzirom da u Bosni i Hercegovini ne postoji kadar stručno osposobljen za podvodnu arheologiju, djelatnici Odjela za podvnodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda preuzeli su podvodni dio istraživanja.

Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, voditeljica projekta Snježana Vasilj i Hrvatski restauratorski zavod 2007. godine, započinju podvodno istraživanje lokaliteta.

Pregledom je ustanovljena devastacija, ali na dnu su još uvijek postojale dvije koncentracije ulomaka amfora koje su uočene još i 1972. godine. Ispod sloja mulja i pijeska pronađenu su drveni elementi, pretpostavljalo se da je u pitanju plovilo za prijevoz amfora. Analizama je utvrđeno da nije riječ o antičkom brodu. Ali svakako da ga možemo povezati s jednom vrstom trgovačkog broda koji je služio za  prijevoz amfora.

Ispod antičkog sloja otkriven je prapovijesni sloj s predmetima koji pripadaju željeznom dobu, a radi se o listolikom koplju.

Željezno koplje; Izvor: Vesna Zmaić, Igor Miholjek: Podvodna arheološka istraživanja lokaliteta Desilo – Hutovo blato
Željezno koplje; Izvor: Vesna Zmaić, Igor Miholjek: Podvodna arheološka istraživanja lokaliteta Desilo – Hutovo blato

Podatak koji je vrijedan spomena je svakako taj da najveći broj nalaza čine brojni ulomci i poklopci amfora tipa Lamboglia iz 2. i 1. st. pr. Kr. koji se nalaze ispod površinskog sloja humusa oko izvora uz nalaze opeke i tegula. Izvađeno je više od tri stotine ulomaka, od kojih je nekoliko na obodima imalo pečate. Na temelju usporedbe s analognim pečatima na amforama koje su pronađene na lokalitetu Stanići-Ćelina, kopnenog nalaza amfore u Vidu kod Metkovića i bliskih hercegovačkih nalazišta, nametnula se mogućnost lokalne izradbe i distribucija amfora tipa Lambogila 2.

Antički materijal; pečati na amforama i amfore iz privatnih zbirki; Izvor: Vesna Zmaić, Igor Miholjek: Podvodna arheološka istraživanja lokaliteta Desilo – Hutovo blato
Antički materijal; pečati na amforama i amfore iz privatnih zbirki; Izvor: Vesna Zmaić, Igor Miholjek: Podvodna arheološka istraživanja lokaliteta Desilo – Hutovo blato

 

Smatra se da u prapovijesti jezero nije postojalo. Da je ta konstatacija točna u prilog ide i prapovijesna arhitektura pronađena na dubini od 6 metara.

Istraživanjem koje je provedeno u tri kampanje željelo se odgovoriti na pitanje kako je tako velika količina amfora tipa Lamboglia 2 završila na dnu jezera Desilo te je li na tom mjestu postojala trgovačka postaja koja je u antičko doba bila povezana plovidbenom trgovačkom rutom rijeke Neretve. Istraživanja su dala određene smjernice koje idu u prilog mogućeg postojanja gospodarskog kompleksa na navedenom prostoru, gdje je osim proizvodnje vina možda i postojala proizvodnja amfora.

Podvodnim arheološkim istraživanjem izvora Desilo pokazao se kontinuitet življenja od ranog brončanog doba do kasnoantičkih razdoblja.

Kako su Europski arheolozi prepoznali vrijednost ovoga lokaliteta, isto tako mještani i Hercegovci mogu biti ponosni na bogatstvo lokaliteta koji se nalazi u nedovoljno educiranoj sredini o važnosti kulturne baštine.

Više o istraživanju ovog važnog hercegoačkog lokaliteta pročitajte OVDJE

The following two tabs change content below.

Marko Vračević

Latest posts by Marko Vračević (see all)

Check Also

Episkopska bazilika grada Balkisa

Ranovizantijski grad Balkis smješten je na arheološkom lokalitetu Gradina u selu Bakinci, opština Laktaši. Na …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Powered by themekiller.com