Home / Pojedinačni nalazi / Kultna ogrlica Novog egipatskog kraljevstva

Kultna ogrlica Novog egipatskog kraljevstva

image-5246
Izvor: http://www.britishmuseum.org/

Pored brojnih vrijednih nalaza u Britanskom muzeju čuva se i ogrlica iz perioda osamnaeste egipatske dinastije, odnosno Novog egipatskog kraljevstva koja se datira u vrijeme između 1470. i 1350. god. pr. Kr. Ogrlica se koristila kao amulet, a ukrašena je perlama, te privjescima u obliku guštera i kapi. Između 19 privjesaka u obliku guštera izrađenih od šupljeg zlata nalaze se privjesci u obliku kapi, koji su prema mišljenju kustosa muzeja vjerojatno predstavljali datulje. Na privjescima u obliku kapi nalaze se probušene rupice i na vrhu i na dnu što nam govori da su prvotno bile nanizane na dva reda perlica. Najvrijedniji dio ove ogrlice je centralni privjesak u obliku kapi na koji je umetnut Lapus Lazuli, tj. ultramarin, skupocjeni poludragi kamen. Bačvaste perle i ona u obliku maka na vrhu ogrlice su izrađene od minerala karneliana.

Budući da cilj moderne arheologije više nisu prosti opisi nalaza, potrebno je pronaći i dublje značenje ove ogrlice. Čemu je služila možemo pročitati već kod privjesaka u obliku guštera. Gušter, poznat po svojoj ljubavi prema suncu, manifestacija je egipatskog boga sunca Atuma. Isto tako gušter predstavlja novi početak zbog sposobnosti da obnovi vlastite ekstremitete ili rep ukoliko ih izgubi. U ovom kontekstu gušter je izjednačen sa zmijom koja mijenja kožu da bi krenula u novi život. Iz ovog razloga obe životinje su se koristile u scenama podzemnih bogova, na lijesovima i pogrebnim papirusima kasnog doba Novog kraljevstva. Iz ovoga možemo zaključiti da se ogrlica koristila u kultne svrhe, a još jedan dokaz koji nas upućuje na to jesu već spomenute perlice od karneliana. Poznato je da su Egipćani nakit izrađen od karneliana stavljali u grobnice vjerujući da će moć tog minerala pomoći duši da prijeđe na drugi svijet. Ogrlica se dakle polagala uz pokojnika, a umrlom je trebala olakšati zagrobni život.

Opis i obrazloženje ove ogrlice odličan su primjer kako koristimo arheologiju da bi nalazima dali kontekst i svrhu. Svaki pronađeni predmet mora se raščlaniti u najmanje detalje i povezati s određenom pričom koja pripada samo njemu, zbog toga najvažniji i najteži posao arheolozi imaju tek poslije terena.

Zanimljivo je i napomenuti da je Britanski muzej u 19. stoljeću ovu ogrlicu otkupio od Giovannija Anastasia, poznatog grčkog trgovca iz Aleksandrije koji je europskim muzejima prodao velike zbirke antikviteta, a posebno veoma važne papiruse koji se danas nalaze u londonskim, pariškim i leidenskim muzejima.

Više o ogrlici pročitajte OVDJE

The following two tabs change content below.
mag. arheologije i engleskog jezika i književnosti

Latest posts by Vedrana Tutiš (see all)

Check Also

Nalaz groba skitske “Zlatne princeze”

Arheolozi Istraživačkog centra za arheološke i etnološke studije Pedagoškog instituta u Pavlodaru  otkrili su 2012. …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Powered by themekiller.com