Home / Prapovijest / Pećinsko slikarstvo koje mijenja dosadašnji pogled na podrijetlo umjetnosti

Pećinsko slikarstvo koje mijenja dosadašnji pogled na podrijetlo umjetnosti

Izvor: http://www.bbc.com/
image-2551
Izvor: http://www.bbc.com/

Australsko-indonezijski tim znanstvenika nedavno je u članku za američki magazin Nature objavio konačnu dataciju pećinskih slikarija na indonezijskom otoku Sulawesi. Znanstvena javnost ostala je zaprepaštena rezultatima analize koji upućuju na to da su slikarije na Sulawesiju stare oko 40 000 tisuća godina.

Ovaj podatak baca novo svijetlo na priču o podrijetlu umjetnosti. Tim stručnjaka koji je radio na ovim istraživanjima smatra da je napokon došlo vrijeme da se odbaci europocentrična priča o Europi kao kolijevci umjetnosti. Do sada se držalo da su najstariji primjeri pećinskog slikarstva slikarije iz El Castilla u Španjolskoj čija se starost procjenjuje na oko 41 000 godina.

Analiza provedena na nalazima pronađenim u vapnenačkim špiljama u Marosu na otoku Sulawesi rezultirala je datacijom jednog prikaza ljudske ruke u prije oko 39 900 godina, te prikaza svinje-jelena, tzv. babirusa i jedne druge životinje, vjerojatno svinje, u razdoblje prije oko 35 000 godina. Prikazi divljih životinja su najfascinantniji, budući da se iz njih može iščitati koliko im je važnosti pridavao onaj tko ih je izradio. Osim već spomenutog prikaza ljudske ruke, pronađeni su i brojni drugi slični prikazi, ali je većinu slikarija, nažalost, uništio zub vremena. Izrađene su od prirodnih mineralnih oker pigmenata, najvjerojatnije željeznog oksida, čiji su prah lovci-skupljači miješali s tekućinom kako bi dobili boju za oslikavanje.

www.bbc.com

Ovi prikazi otkriveni su još 1950-ih, ali se smatralo da su stari samo oko 3 000 – 4 000 godina. Novi rezultati dobiveni uz pomoć metode visoke preciznosti, „uranij-torij metode“ koja se koristila i prilikom datiranja slikarija u El Castillou, pokazuje drugačije. Maxime Aubert, arheolog i geokemičar sa Griffith University, i njegovi suradnici mjerili su omjer izotopa uranija i torija u sloju sitnih stalaktita koji su poput izraslina prekrivali umjetnine. Aubert pojašnjava da nije moguće datirati samu slikariju, ali se rezultati mogu dobiti analizom kalcijevog karbonata formiranog preko oslikanih površina.

On smatra da je napokon došlo vrijeme da se oslobodimo zablude o posebnosti i nadmoći europske kulture. Rezultati dobiveni analizom ukazuju da su i azijske slikarije približno jednako stare kao i europske. Tvrdi kako bi novi rezultati mogli upućivati na to da su ljudi prije napuštanja afričkog kontinenta razvili svoje „umjetničke“ sposobnosti koje su kasnije proširili i na europski i na azijski prostor. Ostavlja, međutim, otvorenom i mogućnost da se pećinsko slikarstvo razvijalo u isto vrijeme potpuno neovisno u različitim dijelovima svijeta.

Bruno David, arheolog s Monash University, smatra kako je spomenuto istraživanje od iznimne važnosti za razumijevanje razvoja ljudi kao vrste sposobne za komunikaciju simbolima. Prošle godine David je sudjelovao u istraživanjima australskih pećinskih slikarija čija starost je određena u prije oko 28 000 godina. Smatra kako postoji velika mogućnost da se u Australiji pronađu slikarije iz približno istog, ako ne i starijeg razdoblja od onih na otoku Sulawesi. Davidovo stajalište je da Europa igra beznačajnu ulogu u priči o podrijetlu umjetnosti, te da je samo postala staništem tadašnjih „modernih“ ljudi, koji su je kolonizirali prije oko 40 000 – 45 000 godina. Ukoliko buduće studije pokažu da je Europa naseljena ranije, smatra da će biti potreban „rebalans jednadžbe“.

Geolog Brad Pillans, s australskog sveučilišta, misli kako je najveći broj promišljanja o podrijetlu umjetnosti usmjeren na Europu iz jednog očitog razloga. Od tamo su, naime, stigli prvi dokazi o postojanju pećinskog slikarstva. Stoga novo otkriće predstavlja veliki poticaj na ponovno promišljanje o značenju pećinskog slikarstva i širenja ljudske vrste, kao i o slici svijeta koju danas imamo.

Znanstvenici se nadaju da će na Sulawesiju otkriti i starije primjere pećinske umjetnosti, a u Africi i kontinentalnoj Aziji, kao područjima s kojih se pretpostavlja da potječu ljudi, nadaju se pronaći primjerke starije više od 60 000 godina.

The following two tabs change content below.

Kiša Ereš

bakalaureat arheologije i povijesti umjetnosti

Latest posts by Kiša Ereš (see all)

Check Also

Gdje je živjela Lucy?

Izvješće objavljeno u Washington Postu upućuje da su Lucy i njezini srodnici (Australopithecus afarensis) najveći …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Powered by themekiller.com