Home / Srednji Vijek / Počeci borbe za ljudska prava – Magna Charta Libertatum

Počeci borbe za ljudska prava – Magna Charta Libertatum

ipfaber.wordpress.com
image-5220
ipfaber.wordpress.com

Na današnji dan 1948. godine u Parizu je donesena Opća deklaracija o pravima čovjeka. Vjerujem da je malo onih koji su propustili informaciju da se upravo na dan njenog potpisivanja obilježava Međunarodni dan ljudskih prava. Nadam se i da je velik broj vas sudjelovao na nekom od brojnih događanja organiziranih diljem naše zemlje tijekom obilježavanja tjedna ljudskih prava. O tim događanjima imat ćete prilike čitati na drugim mjestima, a mi se sada vraćamo na priču o početcima borbe za ljudska prava.

Deklaracija o pravima čovjeka jedan je od dokumenata na kojima se zasniva suvremena regulativa ljudskih prava i sloboda. Međutim, prekretnicu ove borbe naći ćemo ako zavirimo daleko u prošlost. Vraćamo se oko 900 godina unatrag, u 1215. godinu.

Početak 13. stoljeća bio je vrijeme brojnih burnih zbivanja na europskom kontinentu. Ovaj period najpoznatiji je po Križarskim ratovima. Uzavreli duhovi nastavljaju sa svojim pohodima, započetima u prethodnom stoljeću, krećući u „obranu“ Svete zemlje. Skoro u isto vrijeme, nedugo nakon križarskog pohoda u kojem su sudjelovala djeca, na britanskom otoku odvijalo se nešto što će nas u kontekstu borbe za prava čovjeka više zanimati. Bio je to jedan od prvih koraka ka stvaranju društva ravnopravnih pojedinaca, što nama danas znači puno više od okrutnih Križarskih ratova.

170px-john_of_england_john_lackland
image-5221
Početak 13. stoljeća u Engleskoj vrijeme je vladavine bahatog kralja Ivana bez Zemlje, kojeg ne samo da nisu zanimali životi njegovih podanika, nego ih je i omalovažavao kršeći već postojeće zakone i običaje u Engleskoj. Zato se na jednom mjestu okuplja englesko plemstvo, Crkva i ostali podanici. Prisiljavaju kralja Engleske da 15. lipnja 1215. godine odobri povelju poznatu kao Magna Charta Libertatum. Povelja ima formu dvostrukog ugovora između kralja i plemstva. Priznavanjem ove povelje Ivan bez Zemlje pristao je dati slobodu Crkvi da sama odlučuje o pitanjima vlastite organizacije, bez uplitanja države. Kralj je potvrdio da će plemstvo biti oslobođeno novih poreza, a ostalim podanicima zajamčio je da mogu biti uhićeni i kažnjeni jedino ukoliko tako odluči porotni sud. Navedene su i brojne druge točke te je time po prvi put reguliran odnos kralja prema svojim podanicima, a povelja je postala prvi dokument kojim kralj jamči građanska prava i vladavinu zakona.

Iako je pristao na zahtjeve navedene u povelji, treba znati da kralj to nije učinio iskreno, već pod prisilom. To se može zaključiti i na temelju činjenice da Povelju nikad nije potpisao nego samo ovjerio svojim pečatom. Ovakvo nepoštivanje dane riječi kao i papino proglašenje Povelje nevažećom, doveli su do građanskog rata u Engleskoj. Iako dogovor nije bio dugog vijeka, odigrao je važnu ulogu kao početna točka u borbi za prava čovjeka.

Što se sve tražilo u točkama Magna Charte Libertatum možete pročitati OVDJE.

The following two tabs change content below.

Kiša Ereš

bakalaureat arheologije i povijesti umjetnosti

Latest posts by Kiša Ereš (see all)

Check Also

Condura Croatica

U posebnom paviljonu Muzeja ninskih starina u Ninu izložene su dvije srednjovjekovne brodice. Riječ je …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Powered by themekiller.com