Home / Autorski članci / Razgovor s fra Jankom Ljubosom – kustosom muzeja u Fojnici

Razgovor s fra Jankom Ljubosom – kustosom muzeja u Fojnici

Foto: www.klix.ba
image-5210
Foto: www.klix.ba

Prije desetak dana proširila se vijest da je Muzej Franjevačkog samostana u Fonjnici jedan od muzeja nominiranih za nagradu Europski muzej godine. Vjerujemo da će se mnogi od vas prvo zapitati komu se i zašto dodjeljuje ta nagrada?

Nagrada Europski muzej godine, koju od 1977. godine dodjeljuje Vijeće Europe, vrednuje uspjehe europskih muzeja na polju inovativnih ostvarenja i odmicanju od tradicionalnih pogleda na muzejsku djelatnost koja se još uvijek više usredotočuje na vlastitu, nego na društvenu dobrobit. U središte pozornosti dovode se mali muzeji sa inovativnim sadržajima kako bi se utjecalo na njihovu vidljivost na europskoj muzejskoj sceni.

Foto: www.mdc.hr
image-5211
Foto: www.mdc.hr

Novi Muzej Franjevačkog samostana u Fojnici je otvoren 2014. godine, nakon četrnaest godina rada na izgradnji zgrade Muzeja i njenog unutarnjeg uređenja. Fojničani su tako napokon dočekali priliku da na jednom mjestu, u suvremeno opremljenom muzeju, vide predmete koji svjedoče o bogatoj prošlosti njihovog kraja.

O Muzeju ćemo svakako još pisati u narednom periodu, a ovdje vam donosimo razgovor s kustosom fojničkog muzeja fra Jankom Ljubosom. O nominaciji za prestižnu nagradu, reakcijama javnosti i važnosti ove nominacije pročitajte iz perspektive jednog od ljudi zaslužnih za uspješan rad Muzeja.

Arheon: Vaš muzej nominiran je za najprestižniju muzejsku nagradu u Europi, nagradu za Europski muzej godine. Kako je uopće došlo do toga se muzej našao na listi za dodjelu ovog „muzejskog Oscara“?

Fra Janko Ljubos: Muzej u Franjevačkom samostanu u Fojnici postoji skoro koliko i sam život fratara u ovom Samostanu. Naime muzej je nastajao iz života ove redovničke zajednice. Recimo, trebale su knjige za školu. Onda su se knjige nabavljale ili pisale rukom. Također, prije 400 godina fra Matija Divković sastavlja svoje knjige i nosi ih u Veneciju te ih tamo tiska, a pošto tamo nema nekih naših slova, fra Matija ih sam izlijeva u olovu i tiska prvu knjigu u Bosni na narodnom jeziku. Tako nastaje naša današnja vrijedna biblioteka. Trebalo je čuvati sve dokumente koji dolaze u Samostan, pa tako nastaje današnji arhiv. Kad je trebalo crkveno posuđe – u Fojnici je bilo zlata, a tu su boravili i dubrovački majstori, pa tako dobivamo veliku zbirku crkvenog posuđa. Tako je i s oružjem, narodnim nošnjama, starim novcem, poštanskim markicama, umjetničkim djelima.

Prije 15 godina mi smo do temelja porušili zgradu tadašnjeg muzeja, koja je bila dotrajala,  izgradili novu, a onda pomalo dovršavali i spremali se za novu postavku u novoj zgradi. Tamo 2012. tadašnji gvardijan  fra Nikica Vujica angažirao je djelatnike Zemaljskog muzeja. Oni su nam stručno uredili muzej. Djelatnici Državnog arhiva iz Sarajeva uredili su nam arhiv, a pokojna Meliha Husedžinović postavila je galeriju slika. 2014. godine muzej je bio završen i otvoren.

Kroz više godina u muzeju su se događala razna kulturna zbivanja koja su pratili kulturni djelatnici. Tako je djelatnica Historijskog muzeja u Sarajevu Alma Leka imala uvid u rad našeg muzeja. Kao predstavnica BiH za organizaciju Međunarodnih evropskih muzeja, ona nas je i upozorila da je objavljen natječaj za Europski muzej godine. Pronašli smo taj natječaj i u suradnji s prof. Sandrom Biletić i dr. Andrejom Rodinisom uredili naš arhiv. Oni znaju engleski jezik, odgovorili su na postavljena pitanja, poslali tražene fotografije i čekali.

U rujnu ove godine došla je kao član europskog žirija ravnateljica muzeja u Murskoj Soboti Metka Fujs i preko četiri sata pregledavala je li istina ono što smo napisali. Najavila nam je tajnog člana žirija za kojeg nećemo znati da je on taj, nakon čega će vijeće zasjedati i donijeti odluku.  Zasjedali su 14. i 15. studenog ove godine u Frankfurtu i donijeli odluku o muzejima koji su nominirani. Nama su poslali čestitku, obavijest da smo nominirani i da „Muzej u Franjevačkom samostanu u Fojnici ispunjava sve europske kriterije za jedan muzej“. Upravo radi ovoga smo se i prijavili na natječaj – da provjerimo sami sebe kako smo posao obavili.

Arheon: Koje je kriterije vaš muzej morao ispunjavati kako bi se uopće našao na listi nominiranih?

Fra Janko Ljubos: Koliko se sjećam pitanja bila su pitanja: Kakav je pristup do muzeja? Postoji li parking i za koliko vozila? Kako su rješena pitanja pristupa invalidnih osoba? Kada je muzej otvoren za javnost? Ima li wc-a i koliko? Ima li poseban wc za invalide? Imamo li suvenirnicu i neku pivnicu? Imamo li sobu za dojenje i presvlačenje beba? Sve smo ovo imali, kao i posebnu izložbu za slijepe i natpise na njihovom pismu. Na ulazu u suvenirnicu imamo i popis za svaki kaa – gdje se nešto nalazi, a slijepi to mogu i sami pročitati.

Imamo Ahdnamu na brailleovom pismu, kao i dijelove Fojničkog grbovnika. Zanimalo ih je i koliko metara četvornih ima cijela zgrada, te koliko rade volonteri i još puno toga.

p1100039copy0
image-5212

Arheon:  Kakve su reakcije Fojničana?

Fra Janko Ljubos:  Reakcije fratara, pa i Fojničana, su pozitivne. Rekao bih da je to prigoda da se oda priznanje svim generacijama fratara kroz skoro 700 godina. Oni su stvarni graditelji ovog što danas imamo. Čitao sam da je mnogo uradio fra Leonardo Čuturić između dvaju svjetskih ratova. Osobno sam poznavao fra Bonu Šapinu koji je modernizirao ovaj muzej, a sjećam se i fra Miroslava Krajine koji je simpatično tumačio muzejske predmete. Njegova tumačenja već su ušla u legende. Onda časnog brata fra Tomislava Tomičića („Ćaća“) za kojeg i danas stariji turisti pitaju.

Prije 15 godina ja sam zgradu starog muzeja do temelja porušio i izgradio novu. Slijedeći gvardijan fra Mirko Majdandžić zgradu je završio i pomalo otvarao za posjetitelje. Njegov nasljednik fra Nikica Vujica završio je s kompletnim postavkama.

Arheon:      Stižu li reakcije i iz drugih djelova Bosne i Hercegovine?

Fra Janko Ljubos: Da, stižu sa svih strana i na različite načine. Pogotovo nam je drago da su se ljudi jednostavno složili da je to što imamo nešto lijepo i dragocjeno, da je to naše i da to treba čuvati, da je to ono što nas zbližava. Vidim da su različiti ljudi jednostavno ponosni na sebe.

Arheon:   Vratimo se sad i malo unatrag, točnije u 2014. godinu na otvorenje nove zgrade muzeja. Jeste li tada i pomišljali da će muzej već za dvije godine dobiti ovakvo priznanje? 

Fra Janko Ljubos:  Otvaranje muzeja bilo je svečano. Prof. Dubravko Lovrenović održao je takvo predavanje da ljudi, posebno iz Hrvatske, jednostavno nisu mogli razumjeti da je takva situacija. To smo predavanje morali umnožavati i dijeliti da ponesu sa sobom. Bio je tu Nermin Nikšić, pa  Vjekoslav Bevanda, predstavnici državne i federalne vlasti naše lijepe države. Lijepo je bilo vidjeti i predstavnike Islamske zajednice. Svi su govorili svečanim tonom, a predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Zoran Milanović, kao predstavnik države koja je najviše novčano pomogla ovaj muzej, a koji je trebao i otvoriti ovaj muzej, srdačno je čestitao i rekao da on nema tu što otvarati, jer to su fratri već davno otvorili svojim otvorenim srcem i zdravom pameću!

Naravno da tada nismo ni znali za neko eventualno „takmičenje“, niti pomišljali na neke nagrade, ali eto, tako se posložilo, a pravu ocjenu saznat ćemo 3. do 6. svibnja u Zagrebu  2017. godine.

 

The following two tabs change content below.

Kiša Ereš

bakalaureat arheologije i povijesti umjetnosti

Latest posts by Kiša Ereš (see all)

Check Also

TOP 10 fotografija poznatih arheoloških otkrića

Za vas donosimo top 10 dosad rijetko viđenih fotografija najpoznatijih arheoloških otkrića 19. i 20. …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Powered by themekiller.com