Home / Autorski članci / Recenzija knjige: Rimski ratovi u Iliriku, Povijesni antinarativ

Recenzija knjige: Rimski ratovi u Iliriku, Povijesni antinarativ

Pišu: Marko Barišić i Damir Ugljen

rimski-ratovi-u-iliriku-naslovnica
image-2778

Danijel Džino i Alka Domić Kunić

Zagreb, Školska knjiga, 2013

ISBN 9789530619913, 24 cm, tvrdi uvez, 240 str.

189,00 kuna

 

Rimski ratovi u Iliriku, povijesni antinarativ je knjiga koja već svojim naslovom upućuje na jedan do sada neviđen pogled na izučavanje političkih odnosa na prostoru zapadnog Balkana za vrijeme antike. Autori na zanimljiv način pristupaju već poznatoj materiji ali sada sa pozicija koje su pod ujecajem postmodernih pristupa, rijetko korištenih u hrvatskoj historiografiji. Iako je cilj knjige bio da se na osnovu pisanih i materijalnih izvora kroz različite teorijske okvire drukčije sagleda sveukupna politička situacija zapadnog Balkana od kraja 3. st. s. e. do 1. st. n.e., smatramo da to ipak nije učinjeno i primjenjeno na taj način do kraja, iako je postojao veliki napor da se to napravi.

Knjiga je podjeljena na sedam poglavlja. Prvo poglavlje pod nazivom Ništa nije kao prije: O proučavanju antičke povijesti danas (11-27) čitatelja upoznaje sa razvojem postmodernih pristupa na razini svjetske i rimske povijesti, daje lijep pregled literature te pokazuje koliki je utjecaj postmoderni diskurs imao odnosno nije imao na određene znanstvenike koji su se bavili antičkim političkim pitanjima i na prostoru zapadnog Balkana. Drugo poglavlje Rimsko osvajanje Ilirika (28-46), kako i priliči suvremenim pristupima, pokušava vrlo jasno i precizno objasniti značenje svake riječi koja stoji u naslovu istoimene glave dok se treće poglavlje Asterix i Obelix ne žive ovdje: Predrimska populacija Ilirika (47-73)  bavi identitetskim i drugim pitanjima indogenih zajednica te percepcijom tih istih zajednica unutar tradicionalnih i suvremenijih povijesnih i arheoloških pristupa. Posljednja četiri poglavlja (74-185)  pod nazivima Helenistički dinasti i rimske legije u južnom jadranu; Idi mi-dođi mi: Rim i istočna obala jadrana između skodarskog mira i Cezara; “I riječ batinijeva stvori Ilirik”: Cezarov prokonzulat i međurimski konflikti; Osvajanje Ilirika usredotočena su na znanstveno uvriježene narative o osvajanju ”Ilirika” koji autori pokušavaju kontekstualizirati sa političkim modernim ali i antičkim okvirima unutar kojih su i nastala djela o ovoj problematici. Knjiga završava zaključkom (186-195) u kojem se još jedanput u kratko sumira cijela knjiga te se postavljaju buduće perspektive.

Stajališta sa kojih autori kreću u sagledavanje već poznatog materijala kreirana su pod utjecajem postmoderne misli. Takvi su multidisciplinarni interpretativni pristupi prošlosti, poststukturalistička, postkolonijalna i kritička teorija te dr. koncepti i okviri u koje se već poznate ”činjenice” o zajednicama zapadnog Balkana antičkog perioda pokušavaju smjestiti. Autori su čitatelju prezentirali vrlo koristan i kratak pregled znanstvenika koji su diktirali razvoj postmodernizma i njegov utjecaj na suvremeno sagledavanje prošlosti. Prezentirajući taj razvoj, predstavljena je i metodologija odnosno postmoderni pristup materijalu koji će se nastojati primijeniti kroz cijelu knjigu. Pohvalno je što se konačno pojavio rad koji se bavi propitivanjem našeg znanja o datoj temi i generalno konceptima koji stoje iza do sada publicirane literature o istoj. Ovaj ambiciozan čin mora biti posebno pozdravljen i podržan iz razloga što su suvremeni pristupi izučavanja prošlosti doista rijetkost kako u znanstvenoj tako i popularnoj kulturi u Hrvatskoj. Spomenuvši popularnu kulturu, bitno je reći da su Džino i Domić Kunić na jedan pristupačan način, očitovan kroz naslove, sadržaj i jednostavan jezik, širokoj publici doista približili kompleksnu temu raznih postmodernih teorijskih pristupa u historiografiji i arheologiji.

Sve u svemu, iako je knjiga kritički uspjela ispitati dosadašnje pristupe problemu osvajanja ”Ilirika” te drukčije postaviti temelje za buduća istraživanja antičke prošlosti zapadnog Balkana, u njoj ima malih oprečnosti između prezentiranih postmodernih pristupa i primjene istih na povijesnom i arheološkom materijalu. Iako smatramo da je knjiga neosporno jako bitna za daljnji razvoj hrvatske antičke historijografije, držimo da će buduće publikacije drugih autora koji se bave antikom biti relevantniji pokazatelji koliko ova knjiga jest ili nije promjenila pravac izučavanja antičke prošlosti u Hrvatskoj, a i šire.

The following two tabs change content below.

Arheon

Check Also

Muzeji Južne Europe (EMYA)

  Nagrada Europski muzej godine, koju od 1977. godine dodjeljuje Vijeće Europe, vrednuje uspjehe europskih …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Powered by themekiller.com