Home / Autorski članci / Tragom prošlosti: Nacionalni arheološki muzej u Sofiji

Tragom prošlosti: Nacionalni arheološki muzej u Sofiji

DSC_0448
image-3945

Nedavno se na poziv partnerskih fondacija ekipa Arheona našla u Bugarskoj. Tom prilikom posjetili smo Nacionalni arheološki muzej u Sofiji, glavnom gradu Bugarske, koji je ujedno i najstariji muzej u toj zemlji. Osnovan je 1892. godine, a od 1948. je u sastavu institucije koja službeno nosi naziv Nacionalni arheološki institut s muzejem. Od tada se nalazi pod upravom bugarske Akademije znanosti.

Do zgrade stare Buyuk džamije došli smo nakon obilaska središta grada. O važnosti ovog objekta, izneđu ostalog, govori podatak o vremenu izgradnje. Naime, spomenuta džamija potječe iz 1451. godine i predstavlja najstariju džamiju u Sofiji. Sagradio ju je veliki vezir Mahmud paša za vrijeme vladavine Mehmeda II. Osvajača. Buyuk džamija jedna je od najljepših građevina u bugarskoj metropoli, a današnji izgled duguje rekonstrukcijama rađenim tijekom 19. stoljeća i tridesetih godina 20. stoljeća.

Međutim, nas je više zanimalo što se sve nalazi unutar ove građevine, a posebno u onom dijelu koji zauzima muzejska zbirka. Muzejski prostor sastoji se od pet dvorana smještenih na dva nivoa.

Prva prostorija u koju smo ušli, a koja ujedno zapanjuje svojom prostranošću i bogatstvom, je središnja dvorana u kojoj su smješteni predmeti koji se datiraju od kasnog brončanog doba do kasnog srednjeg vijeka. Artefakti koji se nalaze u ovoj prostoriji ilustriraju zadivljujuće razdoblje u povijesti jednog velikog dijela jugositočne Europe. Ovdje ćete vidjeti predmete koji predstavljaju različita razdoblja prošlosti ovih prostora – tračansko, helenističko, rimsko, bizansko, bugarsko, osmansko kulturno nasljeđe.

Čim uđete u muzej ne možete ne primjetiti repliku monumentalnog srednjovjekovnog reljef, jedinog ove vrste na području Europe. Kako biste bolje vizualizirali ovaj reljef, možemo navesti da su dimenzije likovnog prikaza 2,60 x 3,10 m. Reljef se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine.

Ostatali nalazi raspoređeni u središnjoj dvorani nisu ništa manje zadivljujći. Dio središnje dvorane koji je posvećen tračanskom kulturnom nasljeđu nalazi se lijevo od ulaza u muzej. Najvrijedniji nalazi u ovom dijelu muzeja su grobni nalazi s lokaliteta Maltepe (u blizini mjesta Mezek) koji se datiraju u kasno 4. do 3. st. pr. Kr. Ovdje se nalaze i artefakti iz grčkih nekropola s azijske i pontske obale. Raznolikost i bogatstvo izloženih predmeta je veliko – brončani balzamariji, brončane, keramičke, staklene i srebrne posude s različitom namjenom, zlatni i srebrni nakit, te nakit od srebrne paste. Čak i najjednostavniji izlošci u ovom muzeju mogu se mjeriti sa izvanrednim izlošcima u našim muzejima.

Zadivile su nas i brojne skulpture i reljefi koji potječu iz razdoblja rimske vladavine na ovom području. Kao jedan od najvažnijih izložaka možemo spomenuti i mozaik koji je nekada bio sastavni dio apside iz prvog perioda bazilike Sv. Sofija, a datira se u 4. stoljeće. Na mozaiku je prekrasan prikaz Edenskog vrta sa Drvom života u središtu. Drvo je okruženo pticama koje izlaze iz fontane, a predstavljaju čiste duše.

Uz izvanredne primjere skulptura i predmeta od zlata, srebra i bronce, predstavljeni su i primjerci iz ranokršćanskog i kasnosrednjovjekovnog perioda. Najzanimljiviji su nam bili stupovi s natpisima na bugarskom, od kojih dva stupa predstavljaju važne povijesne dokumente (dijelove sporazuma između Bugara i Bizantinaca iz prve polovice 9. stoljeća). Na terasi koji okružuje cijelu središnju dvoranu izložene su freske iz bugarskih crkava od 13. do 17. stoljeća, a najstarije potječu iz crkve sv. Nikole u Melniku. Odavde se može ući u dvoranu sa izlošcima iz srednjeg vijeka, prapovijesnu dvoranu, privremenu izložbenu dvoranu te u Vauh.

Najvažniji nalazi u srednjovjekovnoj zbirci su nadgrobne stele iz Mosticha na kojima se nalazi najstariji natpis na bugarskom jeziku, a posebno rjedak primjerak keramičke ikone s prikazom Sv. Teodora iz Presleva (kasno 9. stoljeće – rano 10. stoljeće), mozaik sa prikazom Bogorodice koja drži Isusa u rukama iz Eraglia u Turskoj, te dvostrana ikona iz Poganova u Srbiji iz druge polovice 14. stoljeća.

Prapovijesna dvorana popunjena je artefaktima iz razdoblja paleolitika, neolitika, halkolitika, te ranog i srednjeg brončanog doba na području Bugarske. Predmeti potječu sa nalazišta u Ezerovu, Novoj Zagori, Karanova i sa drugih nalazišta. U trenutku kad smo komentirali kako nam je tijekom školovanja nedostajalo upravo posjećivanje muzeja, u prostoriju je ušla grupa studenata. Krenuli su u obilazak prostorije bilježeći valjda svoja zapažanja i informacije koje im prenosi profesor. Prisjećajući se svog studiranja zaključili smo da bi vrijednije bilo da smo umjesto slušanja uglavnom suhoparnih predavanja posjećivali muzejske zbirke.

Za kraj smo pogledali i izloške u nadsvođenoj prostoriji u kojoj su smještena vrhunska djela tračanske, ahemenidske, grčke i rimske umjetnosti. Artefakti smješteni u ovoj prostoriji od posebne su umjetničke i povijesne važnosti za razdoblje od kasnog brončanog do kasnoantičkog doba.

Obilazak Muzeja na nas je djelovao inspirativno. Entuzijazam i motivacija za istraživanjem i očuvanjem vlastitog kulturnog nasljeđa pratili su nas na povratku u Mostar, a ni sada nisu izblijedjeli.

The following two tabs change content below.

Kiša Ereš

bakalaureat arheologije i povijesti umjetnosti

Latest posts by Kiša Ereš (see all)

Check Also

TOP 10 fotografija poznatih arheoloških otkrića

Za vas donosimo top 10 dosad rijetko viđenih fotografija najpoznatijih arheoloških otkrića 19. i 20. …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Powered by themekiller.com