Home / Antika / Žene za sva vremena – najutjecajnije žene antičkog svijeta

Žene za sva vremena – najutjecajnije žene antičkog svijeta

Položaj žena u razdoblju antike je bio znatno inferioran na spram položaju muškaraca koji su tada bili apsolutni vladari svijeta, ipak i tada, kao i u bilo kojem drugom vremenu, bilo je ambicioznih i snažnih žena koje su se uspjele izboriti na svoj položaj u društvenom i političkom životu. Kao takve su se upisale u povijest, kao žene koje su bile ispred svog vremena te su do dana današnjeg ostale zapamćene zbog čega se s pravom mogu nazvati “žene za sva vremena”.

Hatšepsut

Hatšepsut je bila egipatska kraljica XVIII. dinastije koja je vladala u 15 st. pr. Kako su u kraljevskoj obitelji starog Egipta bili uobičajeni incestni brakovi, bila je udana za svog polubrata Tutmozisa II. On je umro u ranim 30-im godina te je za svog nasljednika odredio sina Tutmozisa III. kojeg je imao s jednom od priležnica iz Harema. S tom odlukom o nasljedstvu ambiciozna Hatšepsut se nije slagala i odlučila se izboriti za vlast. Nakon dvije godine suvladavine s Tutmozisom III. uspjela je doći do podrške visokopozicioniranih vojnih i dvorskih dužnosnika te se okrunila za vladaricu Egipta, ali da bi vladala morala se oblačiti kao muškarac i nositi umjetnu bradu.  Odmah po preuzimanju vlasti inicirala je izgradnju veličanstvene građevine koja je trebala služiti za štovanje njenog kulta nakon smrti. Osim za gradnju te velebne grobnice, pobrinula se i za restauraciju mnogih drugih hramova u srednjem Egiptu te je vrijeme njene vladavine poznato po trgovačkim ekspedicijama u južnije zemlje zbog čega se njena vladavina može smatrati vrlo uspješnim razdobljem egipatske povijesti.

image-5487
Hatšepsut

Sapfo

Sapfo s otoka Lezba značajna je u povijesti književnosti kao najpoznatija pjesnikinja iz vremena antike. Živjela je na prijelazu iz 7. na 6. st. pr. Kr. i potjecala iz aristokratske obitelji. Bila je udana za dobrostojećeg trgovca Kerkila s otoka Andra s kojim je imala i kćer. Najveći dio života provela je u Mitileni, pa je tako na njezin život utjecalo nepovoljno političko stanje u gradu, proizašlo iz borbi za vlast koje su se ondje odvijale.  Za vladavine tiranina Pitaka njena je obitelj bila protjerana s otoka te je to vrijeme progonstva Sapfo provela u Sirakuzi na Siciliji. Ondje su je zbog pjesničke slave dostojano primili i podigli kip u njenu čast. Kad se Pitak nakon nekoliko godina maknuo s vlasti, vratila se u Mitilenu gdje je osnovala  školu za djevojke kojoj se u potpunosti posvetila. Takva škola nije bila jedina na otoku, još je nekoliko uglednih žena oko sebe okupljalo krug djevojaka, no Sapfina je ostala daleko najpoznatija zbog slave njene utemeljiteljice. Pjesnikinja je ondje imala ulogu učiteljice i vodiča te se njen položaj temeljio na  osobnom ugledu i iznimnoj naobrazbi.

Krug Sapfe i njenih učenica često se poistovjećuje s krugom filozofa Platona i njegovih učenika, a njen se odnos s djevojkama uspoređuje s nekim oblicima efebske ljubavi, samo ne prema mladim muškarcima, već prema mladim ženama. Tako je upravo zbog Sapfe (s otoka Lezba)  kasnije nastao naziv lezbijka koji se koristi za homoseksualne ženske osobe. Njena je poezija bila smatrana toliko kvalitetnom i značajnom da ju je  Platon prozvao desetom Muzom, a njeni su stihovi postali inspiracija u pjesničkom stvaralaštvu brojnim rimskim i kasnijim pjesnicima.

image-5488
Prikaz pjesnikinje Sapfe na grčkoj vazi

 

Aspazija

Aspazija iz Mileta poznata je u grčkoj povijesti kao hetera i ilegalna žena atenskog stratega Perikla. Još kao djevojka preselila je iz rodnog grada u Atenu i ondje u svojoj kući otvorila neku vrstu bordela i škole za djevojke. Ta je kuća u vrlo kratkom vremenu postala vrlo popularno mjesto okupljanja i druženja društvene elite 5. st. pr. Kr. među kojom je bio i Periklo, vodeća politička ličnost tog vremena. Zbog izuzetnog obrazovanja, dijelom stečenog i od samog Sokrata, taj je mlada žena uspjela privući njegovu pažnju te postati prvo njegova hetera, a zatim i ilegalna supruga. Naime, Periklo je toliko bio očaran Aspazijom da se čak razveo od svoje zakonske žene kako bi mogao slobodno živjeti s njon.  Zajedno su imali sina poznatog pod imenom Periklo Mlađi koji je također djelovao na visokim političkim položajima u Ateni. I nakon smrti supruga, zbog svog velikog ugleda i obrazovanja, najpoznatija grčka hetera uspjela je ostati utjecajna u atenskom društvu tako što se nastavila družiti s najvećim umovima tadašnje Atene i obrazovati mlade djevojke teške imovinske situacije u vrsne kurtizane.

image-5489
Periklova hetera i ilegalna supruga Aspazija

Kleopatra VII.

Kleopatra, najpoznatija egipatska kraljic čiji je lik postao inspiriracija brojnim umjetnicima tokom povijesti, bila je posljednja faraonka Egipta iz dinastije Ptolomejevića. Svojim izuzetnim diplomatskim i zavodničkim sposobnostima uspjela je privući i samog Gaja Julija Cezara te oblikovati egipatsku povijest, zbog čega je ostala zabilježena kao jedna od najsposobnijih vladarica. Prema izvorima Cezar je zbog nje odustao od ideje da Egipat pripoji Rimskom Carstvu i podržao je njen ostanak na vlasti. Zajedno su imali i sina Cezariona za kojeg se Kleopatra borila da bude proglašen Cezarovim nasljednikom, ali neuspješno jer je on radije za nasljednika izabrao pranećaka Oktavijana. Kleopatra se s time nije htjela pomiriti te je sa sinom otišla u Rim i odsjela ondje u jednoj od luksuznih Cezarovih vila što je izazvalo veliki skandal jer je on bio oženjen. I u vrijeme njegova ubojstva egipatska kraljica je bila u Rimu, ali se odmah nakon toga vratila u svoju prijestolnicu Aleksandriju. Nakon smrti ljubavnika  kao vrhunska diplomatkinja prilagodila se novonastaloj političkoj situaciji te se upustila u vezu s njegovim generalom Markom Antonijem s kojim se prema egipatskim zakonima i vjenčala. Na strani novog supruga borila se u ratu protiv Oktavijana pokušavajući  na taj način zadržati vlast, ipak taj poduhvat se na kraju nije pokazao uspješnim jer je njihova flota izgubila u pomorskoj bitki kod Akcija 31. god. pr. Kr. Nakon toga očajna Kleopatra odlučuje počiniti samoubojstvo, a njenom smrću, iza koje ubijaju i Cezariona, izumire obiteljska loza Ptolomejevića, a Egipat postaje rimska provincija.

image-5490
Elizabeth Taylor kao Kleopatra

Livija

Livija Druzila,  treća žena cara Augusta, majka cara Tiberija te baka cara Klaudija, u povijest se upisala kao najmoćnija žena javnog i političkog života u vrijeme ranog Rimskog Carstva.  U braku s prvim rimskim carem bila je sve do njegove smrti, a osim što mu je bila supruga bila mu je važna politička savjetnica. Zajedno s njim zalagala se za moralnu obnovu države i manje klasne razlike zbog čega su skromno živjeli u Augustovoj kući na Palatinu te se ona u javnosti nikad nije pojavljivala u raskošnoj odjeći, već se oblačila kao i ostale rimske matrone. Suprug ju je toliko cijenio da je čak i podigao kip u njenu čast te joj dozvolio da raspolaže financijama, a nakon smrti joj je u nasljedstvo ostavio trećinu svoje imovine. Stoga je vrlo jasno da je i ona u velikom djelu zaslužna za povoljnu društvenu i poltičku situaciju Augustova vremena (Pax Romana). Za vrijeme života bila je primljena u obitelj Julijevaca čime je dobila i počasnu titulu Augusta. Kad je Augustovom smrću njihovi sin Tiberije postao novi car, trudila se ostati utjecajna i nastojala se uplitati u njegove poslove zbog čega joj je uskratio mogućnost da dobije počasnu titulu Mater Patriae, žensku inačicu titule Pater Patriae koju su nosili Ciceron, Cezar i njen pokojni suprug August. Nije dopustio niti da bude divinizirana, već je to postala tek za vladavine idućeg cara, svog unuka Klaudija.

image-5491
Glava carice Livije iz Narone

Lucila

Anija Aurelija Galerija Lucila bila je kćer cara Marka Aurelija i Faustine Mlađe te starija sestra cara Komoda. Otac ju je sa samo 13 godina zaručio za svog suvladara Lucija Vera za kojeg se 3 godine kasnije u Efezu i udala. Na taj je način dobila službenu titulu Augusta i tako postala nekom vrstom rimske carice. Nakon smrti supruga bila je prisiljena preudati se za utjecajnog sirijskog političara Tiberija Klaudija Pompejana Kvincijana. Iza smrti Marka Aurelija carem je bio proglašen Komod, a ne njen novi suprug. Lucila se s time nije nikako mogla pomiriti, jer je na taj način izgubila priliku da i sama sudjeluje u vlasti za što je imala velike ambicije; a kako je postajala sve zabrinutija zbog Komodovog iracionalnog ponašanja, počela je s tadašnjim konzulima kovati urotu protiv njega kako bi ipak omogućila da Kvincijan postane vladar. No, urota nije uspjela, te je Komod naredio da pretendent na njegovo prijestolje bude ubijen, a Lucila prognana na otok Capri.

image-5492
Sofia Loren kao Lucila
The following two tabs change content below.
Valentina Zović

Valentina Zović

doktorantica poslijediplomskog studija arheologije

Check Also

Rimske Luperkalije

Da su Rimljani uvijek bili raspoloženi za zabavu govori nam i jedna od najznačajnijih svetkovina …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Powered by themekiller.com